Trump i politička elita u Europi: Ovo su tri ključne teme današnjeg sastanka u Davosu

Nakon što su brojni europski i svjetski čelnici, uključujući, između ostalih, kanadskog lidera Marka Carneyja, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i belgijskog premijera Berta De Wevera, pooštrili retoriku prema Donaldu Trumpu oko potencijalne aneksije/invazije Grenlanda, očekuje se da će međunarodni odnosi, a ne, recimo klimatske promjene, biti u centru pažnje današnjeg sastanka.

Ovo su tri ključne teme o kojima će se danas pričati u Davosu:

Grenland

Američke ankete pokazuju nezadovoljstvo zbog troškova života; slaba podrška kupnji Grenlanda. Uoči Trumpova govora, nekoliko anketa pokazalo je političku slabost povezanu s njegovim nedavnim politikama. Nedavna anketa Associated Press–NORC Centra za istraživanje javnih poslova pokazala je da oko šest od deset odraslih Amerikanaca sada smatra da je Trump pogoršao troškove života, piše Al Jazeera.

Samo 16 posto ispitanika reklo je da je Trump „puno pomogao“ u tome da život postane pristupačniji, što je pad u odnosu na 49 posto u travnju 2024., kada je anketa AP-NORC postavila isto pitanje o njegovu prvom mandatu.

Anketa Reuters/Ipsos među stanovnicima SAD-a pokazala je posebno slabu podršku ideji da SAD stekne Grenland, pri čemu je samo jedan od pet ispitanika podržao takav potez.

Rat u Ukrajini

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina sastali su se na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u Švicarskoj, usred izvješća da je potpisivanje „plana prosperiteta“ vrijednog 800 milijardi dolara odgođeno zbog napetosti oko Grenlanda.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u srijedu da Moskva neće komentirati razgovore u Davosu, ali je naglasio važnost za Rusiju da dobije informacije o raspravama između SAD-a, europskih čelnika i Ukrajine. Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je da su se američki posebni izaslanik Steve Witkoff, Trumpov zet Jared Kushner i ruski posebni izaslanik Kiril Dmitrijev u utorak sastali više od dva sata na marginama foruma.

Agencija je citirala Witkoffa koji je rekao da su razgovori bili „vrlo pozitivni“.

Kasnije je Witkoff za agenciju Associated Press izjavio da on i Kushner planiraju sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim izaslanstvom u četvrtak. Kremlj je potvrdio da je sastanak, koji će se održati u Moskvi, uvršten u Putinov raspored.

Osujećen plan obnove

U međuvremenu, britanski Financial Times izvijestio je u srijedu da su napetosti unutar NATO-a zbog Trumpove namjere da stekne Grenland poremetile potpisivanje plana obnove Ukrajine, koje je izvorno trebalo biti održano u Davosu.

Takozvani „plan prosperiteta“, koji su trebali dogovoriti Ukrajina, Europa i SAD, nije trajno odbačen i mogao bi biti potpisan u kasnijem terminu, dodaje list.

Gaza

Sudjelovanje Benjamina Netanyahua, unatoč nalogu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) za njegovo uhićenje zbog ratnih zločina u Gazi, dodatno će pojačati zabrinutost oko objektivnosti tog tijela.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da se pridruži „odboru za mir“.

Ured izraelskog premijera objavio je u srijedu na društvenim mrežama da će se Netanyahu pridružiti toj inicijativi, iako je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za njegovo uhićenje zbog ratnih zločina u Gazi. „Odbor za mir“ predstavljen je kao dio druge faze sporazuma o prekidu vatre s Hamasom, s ciljem okončanja izraelskog genocidnog rata u Gazi.

Brojni svjetski čelnici pozvani su da se pridruže tom tijelu, za koje Trump predviđa da bi nadziralo „izgradnju upravljačkih kapaciteta, regionalne odnose, obnovu, privlačenje ulaganja, osiguravanje velikih sredstava i mobilizaciju kapitala“ u toj enklavi.

Međutim, sudjelovanje Netanyahua dodatno će pojačati zabrinutost oko objektivnosti odbora, koji će Trump voditi i kontrolirati njegov sastav.

Netanyahu je prihvatio mjesto u odboru unatoč tome što je njegov ured ranije kritizirao sastav izvršnog odbora, koji uključuje i regionalnog suparnika Izraela – Tursku.

„Međunarodni poredak“

Mediji su izvijestili da Trump namjerava potpisati povelju Odbora za mir na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, gdje se očekuje da će kasnije u srijedu održati govor.

Američki predsjednik izrazio je želju da se mandat odbora proširi na rješavanje kriza i sukoba diljem svijeta, a ne samo u Gazi.

To je potaknulo nagađanja da bi on mogao zamijeniti Ujedinjene narode, koje je Trump više puta kritizirao kao nefunkcionalne.

Na pitanje novinara u utorak treba li odbor zamijeniti UN, Trump je rekao da UN treba nastaviti postojati „jer je potencijal tako velik“.

Ipak, dodao je da bi Odbor za mir „možda“ mogao preuzeti ulogu UN-a jer UN „nije bio od velike pomoći“ i „nikada nije ispunio svoj potencijal“.

Kao odgovor, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova naglasio je da Peking „čvrsto podržava međunarodni sustav usmjeren na UN, međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu te temeljne norme međunarodnih odnosa zasnovane na ciljevima i načelima Povelje UN-a“.

Odbor za mir izvorno je zamišljen kako bi nadzirao obnovu poslijeratne Gaze, no prema izvješćima, njegova povelja ne ograničava njegovu ulogu isključivo na palestinski teritorij.